Pisma i hedonizam u mirisu hartije

Miris stare hartije, naliv pero i pisaΔ‡u maΕ‘inu zamenile su elektronske forme pisama. Nekada su se vaΕΎne vesti i emocije prenosili na beli papir po kome se razlivalo mastilo i pisma su bila jedini način komunikacije. Pismo govori viΕ‘e od reči. Jer kada cveΔ‡e, koje dobijamo od svojih ljubljenih, uvene i dalje ostaju pisma kao svedoci nekadaΕ‘njih ljubavi, zaboravljena u fijokama stolova čuvajuΔ‡i uspomene od zaborava.

Svetski dan pisanja pisama se obeleΕΎava 11. Maja. ObeleΕΎite ovaj dan tako Ε‘to Δ‡ete uputiti par lepih reči dragim osobama. Nekada su to redovno radili Mozart, Betoven, Oscar Wilde, Mark Twain i mnogi njihovi savremenici, pa zaΕ‘to se ne bismo i mi priključili ovim velikanima bar jednom godiΕ‘nje?!

Pisanje ljubavnih pisama dostiglo je svoj vrhunac u 18.veku a zatim počelo da izumire sa aristokratijom. Ono Ε‘to je na mene ostavilo najveΔ‡i utisak kada je prepiska putem pisama u pitanju, svakako su strastvena pisma Tatjane i Onjegina iz romana EVGENIJE ONJEGIN . Ukoliko niste, obavezno pročitajte pomenuti PuΕ‘kinov roman.Pisma su nekada imala pečat koji je potvrΔ‘ivao autentičnost. Gravurom pečata se ostavljao otisak preko sveΕΎeg voska i to je osiguravalo da se pismo ne moΕΎe otvoriti a da se pri tom ne naruΕ‘i otisak. Ovakve pečate na pismima uglavnom su koristili vladari, grofovi i crkva. Kasnije počinju da se koriste poΕ‘tanske marke; a prva srpska poΕ‘tanska marka, izdata je 1866.godine. Svako pismo je moralo imati i poΕ‘tansku markicu. U mom rodnom Zrenjaninu, tadaΕ‘njem Velikom Bečkereku, otvorena je prva PoΕ‘ta, 22.06.1737.

Pisma i poΕ‘tanske markice

Stara, nepravedno zaboravljena pisma…Nedavno sam poΕΎelela da napiΕ‘em pismo svojoj baba teti koja je je u domu staraca u Hrvatskoj. Obilazila sam knjiΕΎare ali uzalud jer sam u svakoj dobila isti odgovor- to je zastarelo!Kako zastarelo?! I zaΕ‘to smo to dopustili?! Prvo je Ε‘to sam pomislila. A onda se setih da mozda ima joΕ‘ nas koji ne misle tako. I koji bi ΕΎeleli da vratimo stare dobre vrednosti u opticaj.

SeΔ‡am se kada smo seka i ja naΕ‘le kutiju punu pisama koje su naΕ‘i roditelji razmenjivali dok je tata sluΕΎio vojsku u Δ†upriji a mama za to vreme bila u Zrenjaninu. SeΔ‡am se kako smo ih vidjali da ponekada uzmu da pisma pa čitaju uz kaficu i smeΕ‘e se stvarima koje su tada pisale njihove mlade duΕ‘e. A onda razmene poglede od kojih ti se istopi srce. Tada sam zavolela pisma. Zbog mame i tate i njihove ljubavi. I onda sam počela da sakupljam razna pisma za dane kada Δ‡u i ja nekome pisati.Svoja prva pisma počela sam da piΕ‘em drugarici koju sam upoznala na letovanju davnih 90-ih. Kako tada nije bilo drugog načina komunikacije, razmenile smo adrese i brojeve fiksnih telefona. Jednom nedeljno bismo jedna drugoj pisale Ε‘ta nam se to zanimljivo desilo, o novim simpatijama, sitnim i krupnim dečijim problemima u Ε‘koli.

SeΔ‡am se s kakvim ΕΎarom sam odlazila u knjiΕΎare i birala pismo,uvek drugačije, usklaΔ‘ivala boje sa raspoloΕΎenjem ili godiΕ‘njim dobima.A onda uzbuΔ‘enje kada trčiΕ‘ do poΕ‘tanskog sandučeta i proveravaΕ‘ da li je stiglo pismo. Pa ga otvoriΕ‘ paΕΎljivo, sedneΕ‘ i uΕΎivaΕ‘ čitajuΔ‡i svaku napisanu reč dok u pozadini svira lagana jazz muzika. I tako godinama…Onda odrasteΕ‘, dese se prve ljubavi. Pa umesto drugarici, sve čeΕ‘Δ‡e počneΕ‘ pa piΕ‘eΕ‘ momku koji je u vojsci u drugom gradu. RadujeΕ‘ se svakom slovu, zamiΕ‘ljaΕ‘ nečiju sreΔ‡u dok čita slatke reči…

Nedostaju takva uzbuΔ‘enja i radosti. Bilo bi lepo i danas umesto poruke na viberu ponekada dobiti ili poslati pismo. Osetiti miris hartije. Bilo bi lepo za promenu otvoriti poΕ‘tansko sanduče i umesto računa ili daleko bilo, plave sudske koverte, naΔ‡i neko lepo Ε‘areno pismo koje Δ‡e vam ulepΕ‘ati dan dok ga budete čitali.Zato, ako imate nekoga daleko ili blizu, skuvajte kaficu, pustite laganu muziku, uzmite papir i olovku i započnite magiju. Podarite nekome trenutak radosti. A znam sigurno da Δ‡e radost biti obostrana. I onome koji piΕ‘e i onome ko čita… A onda u laganu Ε‘etnju do prve poΕ‘te po markicu, zalepite i ubacite u sanduče. Zdravije je i emotivnije nego pritisnuti SEND…A i SEEN Δ‡e biti uzbudljiviji…Ni ovoga puta vam neΔ‡u ostati duΕΎna za preporuku knjige na istu tematiku. Čeka vas jedna lagana letnja ljubavma priča u gostionici i promene na svim poljima. UΕΎivajte u čitanju.

Knjigu moΕΎete kupiti u knjiΕΎarama Vulkan.

Pored ove, verovatno je mnogo vas pročitalo i knjigu naΕ‘e spisateljice, Jelene BačiΔ‡ AlimpiΔ‡- Pismo gospoΔ‘e Vilme.

P.S.pismo i dalje nisam naőla pa sam sama improvizovala. Ako znate gde se mogu kupiti pisma- javljajte! Biću vam veoma zahvalna!

Srdačno vaőa, Bojana Hedonista.

Jazz muzika i hedonizam

Sav taj jazz

Priča o jazz muzici počela je u 19.veku, u Nju Orleansu kada afrički narod dolazi na prinudni rad u Južnu Ameriku. U doba ropstva, daleko od svoje kolevke, ovaj narod želeo je da sačuva bar mali deo svoje tradicije. Počeli su da sviraju benžo, jedini afrički instrument koji je i danas prisutan u jazz muzici. Ta muzika bila je meőavina crnačke folklorne muzike i lokalnog zvuka. U početku su svirali po zabačenim barovima, daleko od uőiju javnosti, ali jazz muzika počinje da se őiri sa juga na sever Amerike a tokom Prvog svetskog rata, ovaj neodoljivi ritam stiže i na tlo Evrope, i to najpre u Francusku.

Prva ploča na kojoj je snimljen jazz nastala je 26. Februara 1917. godine. U pitanju su momci koji su činili bend po imenu THE ORIGINAL DIXIELAND JASS. Njihova kompozicija LIVERY STABLE BLUSS predstavlja prvi jazz singl ikada izdat. Prodat je u preko milion primeraka. Bend ubrzo menja naziv JASS u JAZZ. Jedna od anegdota je da su ljudi često u őali precrtavali slovo J (JASS-ASS ).

The Original Dixieland Jazz Band
DΕΎeli Rol Morton

Jazz se izvodi na različitim duvačkim instrumentima, gitari, klaviru, udaraljkama. Ova muzika improvizuje i meΕ‘a ritmove. IzvoΔ‘ači često u dogovoru uportrebljavaju instrumente na Ε‘aljiv način. Najpoznatiji jazz muzičari u istoriji bili su DΕΎeli Rol Morton ( koji je tokom svog ΕΎivota tvrdio da je on izmislio jazz 1902.godine i privlačio veliku paΕΎnju svojim prednjim dijamantskim zubima ), Luj Armstrong, Djuk Elington, Beni Gudmen, Bili Holidej, Ela FicdΕΎerald, Čet Bejker i drugi…

Ela FicdΕΎerald
Luj Armstrong

Prvi srpski dΕΎez orkestar β€žStudentski Micky Jazzβ€œ osnovao je Rafael Blam 1927. godine. Srbija takoΔ‘e moΕΎe da se pohvali i velikim internacionalnim dΕΎez festivalima. Najstariji i najpoznatiji je BEOGRADSKI DΕ½EZ FESTIVAL , koji traje od 1971. godine (sa prekidom od 1990. do 2005. godine), a značajni su i NIΕ VIL na kome je 2011. MiΕ‘a Blam ,poznati jazz muzičar i publicista dobio nagradu za ΕΎivotno delo ) i Novosadski Jazz festival.

Pre četiri godine, na inicijativu kompozitora i pijaniste Herbija Henkoka, na UNESCO konferenciji, doneta je odluka da se poslednji dan Aprila proglasi za meΔ‘unarodni dan jazz-a. NaΕ‘a prestonica ne zaostaje za svetom kada je u pitanju obeleΕΎavanje ovog datuma. U pitanju je JAZZ CRAWL FESTIVAL koji se odrΕΎava četvrtu godinu za redom, Ovaj festival podrazumeva “ Ε‘etanje“ izvoΔ‘ača i publike od mesta do mesta i komunikaciju izvoΔ‘ača i publike u klubskom ambijentu.

Herbi Henkok

Jedna od lokacija odrΕΎavanja JAZZ CRAWL FESTIVALA je JAZZ BAΕ TA, u kojoj jazz muzika diΕ‘e i ΕΎivi svakoga dana. Uz zvuke ove muzike hedonizma, graΔ‘ani a i stranci, traΕΎe svoj mir upravo u ovoj baΕ‘ti, skrivenoj od očiju javnosti. U KaraΔ‘orΔ‘evoj 43, nalazi se ovaj raj koji se krije na vrhu stepenica koje vode sa Brankovog mosta. Sama izgradnja zgrade, počela je davne 1870. godine. a ovo zdanje i dalje se čuva od zuba vremena. Stalno se odrΕΎavaju nastupi uΕΎivo sa akcenton na jazz muziku. Predivno, bajkovito ureΔ‘en prostor baΕ‘te, zvuci jazz-a koji se Ε‘ire vazduhom, nateraΔ‡e vas da se zaljubite i iznova vraΔ‡ate ovom mestu. PokuΕ‘aΔ‡u da vam dočaram ovaj skriveni dragulj u nekoliko slika, a vama savetujem da odete u posetu prvom prilikom.

Ne znam za vas, ali meni je jazz viΕ‘e od muzike. To je ritam slobode, borba jednog naroda za ljudsku ravnopravnost, ali i muzika koju Δ‡emo čuti u restoranima, salonima. Jazz je muzika koja mi redovno pravi druΕ‘tvo uz knjigu, dok kuvam ručak, pa čak i sada dok vam piΕ‘em… Jazz je uvek sa mnom i u meni… I zamislite, udala sam se baΕ‘ 30. Aprila, na MeΔ‘unarodni dan Jazz-a…

Srdačno vaőa, Bojana

Korejski hedonizam- Mediheal maske za lice

Dok sam joΕ‘ pod utiskom korejskog performansa o kome sam vam pisala u prethodnom postu, htela bih da se osvrnem na maske za lice koje nam dolaze upravo iz Koreje.

Mediheal maske za lice

Svima nam je poznata činjenica da Koreanke imaju najlepΕ‘u koΕΎu i svoje jedinstvene tehnike nege. Proizvodi iz ove zemlje postali su veoma popularni poslednjih godina i to najviΕ‘e zahvaljujuΔ‡u svom kvalitetu. Od proizvoda zaista dobijete ono Ε‘to vam je obeΔ‡ano.

  • RevitalizujuΔ‡a maska sa placentom intenzivno hrani koΕΎu, obezbeΔ‘uje joj negu, Ε‘titi od dehidratacije i dajr dodatnu energiju i sjaj
  • Aquaring N.M.F. maska je prava infuzija za koΕΎu! Izuzetna hidriranost i zategnutost su vidljive nakon koriΕ‘Δ‡enja.
  • Collagen essential maska sa lifting efektom i zatezanjem daje dugotrajan oseΔ‡aj sveΕΎine i sprečava isuΕ‘ivanje koΕΎe
  • Mediheal E.G.T timedetox maska je moj apsolutni favorit! Protiv bora, sa velikim brojem aktivnih sastojaka, dobitnik je Nobelove nagrade za faktore stimulacije rasta epitelnih Δ‡elija.

Mediheal maske za lice su za jednokratnu upotrebu. U pitanju su sheet maske koje su od čistog pamuka sa prorezima za oči, nos i usta a sama maska je bogato natopljena raznim serumima, voΔ‡nim koncentratima, ekstraktima i slično, Ε‘to zavisi od toga koju masku odaberete.

Postupak je vrlo jednostavan. Na čisto lice nanesete masku i ostavite da stoji 15-20 minuta. Za to vreme moΕΎete pročitati par stranica knjige, pogledati seriju ili Ε‘ta vas veΔ‡ uveseljava. Nakon tog vremena na maski Δ‡e se pojaviti logo MEDIHEAL i to je znak da masku moΕΎete skinuti sa lica. S obzirom da su maske zaista dobro natopljene, prepuručujem da nakon skidanja, preostali sadrΕΎaj maske natopite na vrat i dekolte. I uΕΎivajte narednog jutra kada se pogledate u ogledalo, jer sveΕΎina i blistavost su ono Ε‘to Δ‡ete videti u svom odrazu.

Logo Mediheal koji se pojavljuje na maski

Ε iroku paletu ponude moΕΎete pogledati na njihovom sajtu ili instagram profilu. https://www.onlinekozmetika.com/proizvodi/mediheal ili @mediheal_rs

Hedonizam iz Koreje -Miris mastila

Imala sam zadovoljstvo da prisustvujem performansu nacionalnog plesnog ansambla Republike Koreje, pod nazivom “ Miris mastila “ koji se odrΕΎao 22.Aprila 2019. u Sava Centru, povodom tridesetogodiΕ‘njice diplomatskih odnosa naΕ‘e dve drΕΎave.

Tematski fokus plesa baziran je na simbolici četiri cveta. U pitanju su cvet őljive, orhideje, hrizanteme i bambusa. Ples povezuje godiőnja doba kojima ovi cvetovi pripadaju. Svojim elegantnim i gracioznim pokretima, umetnici dočaravaju pisanje crnim mastilom na papiru.

Cvet őljive koji simbolizuje Proleće
Orhideja koja simbolizuje Leto
Hrizantema koja simbolizuje Jesen
Bambus koji simbolizuje Zimu

Snimanje i fotografisanje je bilo strogo zabranjeno, ali Δ‡u vam priloΕΎiti slike iz kataloga koji smo dobili kako bih vam bar malo dočarala ovaj magični ples koji svakako nikoga nije ostavio ravnoduΕ‘nim.

Performans se zapravo sastojao iz Ε‘est delova : prologa, zatim četiri vrste plesa za četiri godisnja doba i epiloga. Ples je bio propraΔ‡en muzikom i svetlosnim efektima koji su posebno dali draΕΎ scenskom efektu.

Čarobne zvonaste haljine

SavrΕ‘ena harmonija tradicionalnog i modernog svakako je spoj koji je osvojio srca publike.

Pasent – oaza hedonizma na obali Dunava

U viΕ‘e navrata srce me je vodilo u Sremske Karlovce, o kojima Δ‡u vam svakako detaljnije pisati sledeΔ‡i put. Ni manjeg mesta ni veΔ‡e lepote! Vinski put i pogled dok se vozite uvek me ostavi bez reči. A to je zaista retko u mom slučaju. Tada zanemim pred lepotama vinograda i vikendica i odlutam daleko od svakodnevne guΕΎve, buke i rutine. U potrazi za mirom i hedonizmom odlazim u sktivene kutke i prenosim vam svoje utiske.

Ovog puta lagana Ε‘etnja nas je odvela kraj Dunava i divnog restorana Pasent ( po meri ) . I to dva puta, u različitim godiΕ‘njim dobima ali sa istim oduΕ‘evljenjem! Toliko mi se dopao restoran! Ljubazno osoblje čak i u najveΔ‡oj guΕΎvi potrudiΔ‡e se da nadje mesta za vas. Ali svakako moj topli savet je da rezerviΕ‘ete svoje mesto na vreme. I to obavezno uz reku. Jer pogled je magija!

UΕΎivanje uz reku
Pogled…

Razlog zbog koga sam odabrala Pasent je svakako to Ε‘to u ponudi imaju riblji paprikaΕ‘ i moje omiljene desertno vino- crveni Bermet vinarije KiΕ‘. Dodajte na to da u ponudi imaju i slatkih Δ‘akonija kao Ε‘to su Ε‘trudla sa makom, krempita, palačinke, kuglof, baklava i neΔ‡ete moΔ‡i da odolite. Bar ja nisam mogla. Em sam gurman em hedonista.

Blizina vode umiruje duΕ‘u

Riblji paprikaΕ‘

Restoran ima divnu baőtu u kojoj svi rado potraže svoje parče hedonizma, ali ni lepota unutaőnjeg dela restorana ni po čemu ne zaostaje. Čak őta viőe, odiőe prijatnom atmosferom i skladno uklopljenim elementima rustičnog i modernog.

Pogledajte te boje! Te detalje! Pravi odmor za oči! Ono Ε‘to me joΕ‘ fascinira je muzika koja je prisutna u pozadini- jazz ili louge! Apsolutno pun pogodak! SavrΕ‘eno se uklapa u ceo koncept restorana. Na ovom divnom mestu, osim Ε‘to moΕΎete uΕΎivati u ručku ili kafici, takoΔ‘e moΕΎete i organizovati vama bitne proslave. VaΕ‘u tajnu moΕΎete doΕΎiveti na adresi Dunavska 7 u Sremskim Karlovcima.

Oaza zelenila kraj Dunava

Nakon Ε‘to smo zadovoljili potrebe svojih apetita, proΕ‘etali smo uz reku gde vas čekaju magični pogledi, zalasci sunca a nekada i druΕ‘tvo veličanstvenih labudova koji plove Dunavom…

Mirna Ε‘etnja pored Dunava
Po svačojoj meri

Možda su tajne zaista u modi, ali ova tajna zaslužuje da bude otkrivena svim hedonistima. Ja sam istinski uživala u ovoj oazi hedonizma, a vama od srca preporučujem da posetite ovo mesto ako vas put navede.

Do sledeΔ‡eg posta, srdačno vaΕ‘a Bojana HedonistaπŸ˜‰

Put oko sveta u Ε‘oljici kafe

Danas vas vodim na put oko sveta sa Ε‘oljicom kafe. Meni je prva asocijacija na zrna kafe, moja baka kako sedi, drΕΎi mlin u ruci i uz večernju seriju okreΔ‡e drΕ‘ku mlina u krug pripremajuΔ‡i sveΕΎu kafu za naredni dan. Druga asocijacije je miris sveΕΎe prΕΎene kafe koji se Ε‘iri ulicom u kojoj sam roΔ‘ena. Moj stric bio je vlasnik iste prΕΎionice i glavni krivac za opojni miris kafe rano ujutru…

Napitak bez koga ne možemo da zamislimo jutro, prema jednoj od legendi otkriven je tako őto je etiopijski pastir primetio da su njegove koze odjednom postale živahnije. Ubrzo je shvatio da je za njihovu hiperaktivnost odgovoran žbun kafe koji su brstile. Okusivői i sam plodove ove biljke, primetio je identičnu reakciju.

Ε½bun kafe

Domovina kafe je Etiopija i njeni stanovnici kaΕΎu da je ona njihov hleb.
Istorijski podaci govore da se kafa prvi put počela gajiti i koristiti kao topli napitak na Arapskom poluostrvu, a narednih nekoliko vekova Jemen je bio glavni svetski snabdevač kafe . Najpoznatije vrste kafe koje se konzumiraju su Arabica i Robusta.
Zahtevi za kafom na Bliskom Istoku bili su veoma veliki, a način transportovanja kafe iz luke Moka ( danas poznate kafe ) u Jemenu bio je dobro čuvana tajna.  Godine 1555. dvojica Sirijaca, prvi put donose kafu u Carigrad. Tada nastaje kafana, kao usluΕΎni objekat u kome se prvobitno pripremala i sluΕΎila samo kafa, a vremenom postaje centar socijalne kulture – u njima su se okupljali ljudi, baΕ‘ kao Ε‘to mi to danas činimo, igrale su se razne igre, pio alkohol, puΕ‘ilo se i odmaralo. Kako se kaΕΎe- svi poslovi i poznanstva obavlaju se u kafani.

Kafa je značila predah i nekada i sada. Od početka 18, veka plantaΕΎe kafe zahvaljujuΔ‡u HolanΔ‘anima počinju da niču najpre na Javi, Baliju i Sumatri, a zatim 1714. godine jedno stablo kafe stiΕΎe u parisku botaničku baΕ‘tu, odakle Δ‡e krenuti na Antile i tada nastaje čuvena jamajkanske sorta po imenu β€žPlava planinaβ€œ (Blue Mountain). Francuski kapetan Gabrijel de Klije 1723. zasadio je prvi ΕΎbun kafe na Martiniku- teritorija danaΕ‘nje Dominikanske Republike, odakle se ona Ε‘iri po celoj Latinskoj Americi, a prva stabla kafe u Brazilu zasaΔ‘ena su 1727.

Kafa se dobro primila na brazilsko tle, a kada je sredinom 19, veka retka biljna bolest napala plantaΕΎe kafe u Severnoj i Istočnoj Americi, Brazil je izbio na prvo mesto kao najpoznatiji svetski proizvoΔ‘ač kafe i tu titulu Brazil je zadrΕΎao do danas i proizvodi čak 85 % kafe na svetskom trΕΎiΕ‘tu.

Prva kafedΕΎinica u Evropi,otvorena je u Italiji, u Rimu 1645, godine. Ako u Italiji u kafiΔ‡u poručite kafu konobar Δ‡e vam doneti izvrstan, jak kratki espresso koji se sluΕΎi u malim, belim Ε‘oljicama. Ovaj koncentrovani napitak je pravi energetski Ε‘amar za budjenje. Italijani kafu uglavnom piju s nogu, u dva srka, drΕΎeΔ‡i Ε‘oljicu sa dva prsta.

Irci pak vole da kafu malo začine dodajuΔ‡i joj viski. KaΕΎu da ih alkohol greje tokom zime, ili je to samo izgovor. U svakom slučaju svi ste sigurno probali Irish cream kafu.

Svima nam je dobro poznata čuvena Grčka hladna kafa- frape, koju svi rado pijemo na svojim letovanjima dok uΕΎivamo na leΕΎaljci uz dobru knjigu, ili Ε‘etamo pored mora čekajuΔ‡i magične zalaske sunca.


Nakon poraza Turske vojske, legenda kaΕΎe, da je jedan dovitljiv Srbin otkupio celokupne zalihe kafe, koje su ostale iza pobeΔ‘enih Turaka i otvorio kafanu u elitnom delu Beča. Kafa se svidela Bečkim damama i nakon toga postala najpopularniji napitak u Evropi. Bečki kafei odigrali su vaΕΎnu ulogu u formiranju kulturnog miljea Beča i upravo u tom čudesnom gradu prepunom istorije, emocija i ΕΎivota poezija dobilja na snazi. Julius Meinl, 2015. godine počela je da organizuje globalni pesnički dogaΔ‘aj, 21. Marta, pod sloganom “ PLATITE KAFU STIHOM „, kada se obeleΕΎava Svetski dan poezije, U kafiΔ‡ima Ε‘irom sveta u kojima se sluΕΎi Julius Meinl kafa, moΕΎete napisati stih ili pesmu i umesto novcem tako platiti svoju kafu. Kako kreativno, zar ne?!

Turci imaju poseban odnos prema kafi, za koju kaΕΎu da treba da bude jaka, crna i slatka. Kafu kuvaju u dΕΎezvama- fildΕΎanima i sluΕΎe je sa rahatlukom. Ovaj običaj sreΔ‡emo i u Bosni pa i u nekim naΕ‘im kafiΔ‡ima ili restoranima koji neguju tradiciju.

U Beogradu na DorΔ‡olu je tokom vladavine Sulejmana Veličanstvenog otvoren prvi kafiΔ‡ 1521. godine. MeΔ‘utim, nema pouzdanih podataka kako se zvao i gde se nalazio. Ali naΕ‘a nacija veoma voli da ispija kafu i kafiΔ‡i su nam prepuni i u sred radnog vremena, Ε‘to izaziva opravdano čuΔ‘enje meΔ‘u turistima. Ali eto, mi Srbi uvek naΔ‘emo vreme za kafu, kako sa komΕ‘ijama, tako i sa prijateljima u kafiΔ‡u, ili pak meni najdraΕΎa, solo kafa kod kuΔ‡e kraj prozora ili na terasi uz zvuke moje omiljene jazz muzike.

Skandinvske zemlje su vodeΔ‡e u svetu po količini popijene kafe. Oni su hladne dane koji traju i tokom proletnjih meseci, odlučili da ulepΕ‘aju ispajanjem kafe. NorveΕΎani imaju jedan zanimljiv običaj, s obzirom da dosta vremena provode u prirodi, a to je da svoju kafu ponesu sa sobom u termosu i popiju je za vreme predaha tokom planinarenja. β€œTurkaffe” ( planinarska kafa )je jedna od najstarijih kafe tradicija koju NorveΕΎani neguju.

PoΕ‘to je Ikea konačno stigla, obavezno treba naučiti i Ε‘ta je fika, Ε‘vedski recept za predah uz kafu, pecivo i druΕΎenje. Sastavni je deo i radnog dana u Ε vedskoj, kada zaposleni odlaze na pauzu, bez svojih telefona, lap-topa, samo uΕΎivaju u Ε‘oljici kafe i pričaju o vremenu. Fika koncept moΕΎemo primenjivati u kafiΔ‡u ili u toplini svog doma, na vama je da odaberete, ali kafe predah svakako treba uvrstiti u svoj mali ritual.

Lično sam zaljubljenik u skandinavski način uΕΎivanja u kafi. PaΕΎljivo biram Ε‘olju iz koje Δ‡u piti kafu, kako boju, tako i oblik. Nekada biram u skladu sa bojom noktiju, ili sa garderobom. Zvuči smeΕ‘no i ludo, ali to je moje vreme, moj ritual i način opuΕ‘tanja. Kafu pijem sa dosta mleka. Ε to bi moja drugarica rekla- Ti ne pijeΕ‘ kafu, nego benko. Ali volim da je pijem, laganu i slabu. Ujutru kada ustanem , otvorim vrata od terase, ukljucim aparat za kafu da lagano kaplje dok se umivam i naΕ‘minkam, a onda je u pidΕΎamici popijem sa uΕΎitkom uz cvrkut ptica. Prvo kafa pa sve ostalo.

Ovog puta ΕΎelim da vam preporučim dve knjige vezane za kafu : SreΔ‡ni ljudi čitaju i piju kafu i Kradljivac kafe.

  1. SREΔ†NI LJUDI ČITAJU I PIJU KAFU

Dijan, glavna junakinja ima savrΕ‘en ΕΎivot. Supruga je, majka, i vlasnica pariske kafe-knjiΕΎare SreΔ‡ni ljudi čitaju i piju kafu. Ali kad izgubi supruga i Δ‡erku u tragičnoj saobraΔ‡ajnoj nesreΔ‡i, sve u njenom ΕΎivotu iznenada staje i ona ne zna kako da nastavi da ΕΎivi…Godinu dana kasnije iznenada donosi odluku da se preseli u gradiΔ‡ na irskoj obali. Konačno odlučna da ponovo izgradi svoj ΕΎivot, sama. Tamo upoznaje Edvarda, privlačnog i suzdrΕΎanog fotografa i komΕ‘iju. Počine njena borba sa oseΔ‡anima koji se javljaju i prepliΔ‡u se sa oseΔ‡ajem krivice prema porodici koje viΕ‘e nema…Dirljiva priča, ispunjena nadom, probudiΔ‡e u vama mnogo emocija. Ne moΕΎete ostati ravnoduΕ‘ni prema ovoj ΕΎeni čije je putovanje toliko dramatično koliko i neobično, kojoj je ΕΎivot sve pruΕΎio a onda sve uzeo, i koja nema drugog izbora sem da se bori.

2. KRADLJIVAC KAFE

Roman čiji je glavni junak-KAFA, moΕΎda najomiljenija namirnica na svetu. Godina je 1683. Evropa je preplavljena novom drogom. Svuda je traΕΎena – iako je izuzetno skupa jer je monopol na nju drΕΎi Osmanlijsko carstvo. MeΔ‘utim, jedan mlad Englez smislio je plan kako da od Turaka izmami ta dragoceno zrna… Londonski filozofi, amsterdamski trgovci začinima i pariski pesnici ,svi oni okupljaju se u kafedΕΎinicama kako bi uΕΎivali u ovom prosvetiteljskom napitku. MeΔ‘utim, kafa je skupo zadovoljstvo . I svakome ko ΕΎeli da je prokrijumčari iz jemenske Moke sleduje smrtna kazna. Jedan mladiΔ‡, ΕΎeli da okuΕ‘a sreΔ‡u jer nema Ε‘ta da izgubi poΕ‘to je veΔ‡ propao na berzi. Zato je odlučio da igra na sve ili niΕ‘ta i uz novčanu podrΕ‘ku Istočnoindijske kompanije, okuplja tim stručnjaka iz raznih zemalja s namerom da Turcima ukrade kafu. Ispočetka se čini kao da sve ide glatko, ali vremenom Δ‡e shvatiti da se opustio u ozbiljnu avanturu.

Skuvajte svoju omiljenu kafu, uzmite jednu od preporučenih knjiga i uzivajte! NeΔ‡ete se pokajati jer ipak se radnja vrti oko omiljenog piΔ‡a-njenog veličanstva KAFE!

Srdačno, vaőa Bojana

NAPOMENA :Tekst se ne moΕΎe koristiti bez saglasnosti.

Dr.Hauschka, kozmetika za hedoniste

Kozmetika koja prati ritam prirode i usklaΔ‘uje ga sa ritmom naΕ‘e koΕΎe, nastala je 1967. godine saradnjom dr Rudolfa Hauschke (Rudolf  Hauschka), biologa i farmaceuta i kozmetoloΕ‘kinje iz Beča, Elizabet Sigmund. Ujedinila ih je ljubav i zajednička strast za pronalaΕΎenjem prirodnih načina ulepΕ‘avanja. Kozmetika koja se prvobitno zvala “ Lekovitom kozmetikom Elizabet Sigmund „, uskoro je promenila ime u ono koje i danas ponosno nosi – „Dr.Hauschka“ kozmetika.

Elizabet Sigmund
Rudolf Hauschka

Ideju za čuvenu kremu za čiΕ‘Δ‡enje od badema, Elizabet je naΕ‘la u seΔ‡anjima na svoju majku koja je u Beču imala pastu od badema u porcelanskoj kutijici. Time je čistila i negovala svoju koΕΎu. SuΕ‘tina je u tome Ε‘to bademovo braΕ‘no vezuje za sebe nečistoΔ‡e i dubinski čisti pore . Tako je Elizabet razvila recepturu kojoj je osim mlevenih badema dodala i bademovo ulje, zečju detelinu, kamilicu, neven i pΕ‘enične klice. Bio je to pun pogodak i razvila je magiju koja nam je i danas dostupna.

Kozmetiku uvek biram po oseΔ‡aju koji u meni izazove miris dok nanosim preparate na lice. Kozmetika za mene znači uΕΎivanje i relaksaciju. Divim se prirodnoj kozmetici jer je ona tu kao podrska naΕ‘oj koΕΎi i prati njeno stanje.

Smtram da je ovo kozmetika za samouverene ΕΎene. Za ΕΎene koje vole svoje godine i lepo se oseΔ‡aju u svojoj koΕΎi i samo ΕΎele da joj pruΕΎe podrΕ‘ku u skladu sa stanjem koΕΎe. Nikada neΔ‡u zaboraviti momenat kada sam se prvi put susrela sa Dr.Hausckinom kremom za čiΕ‘Δ‡enje sa mlevenim bademom. Nakon Ε‘to sam je nanela na lice i krenula sa ispiranjem, veΔ‡ posle prvog dodira koΕΎa je postala svilenkasta i meka. Bila je to ljubav na prvi dodir! Od tada je moja Dr.Hauschka familija počela da se Ε‘iri.

Osnovni set za čiΕ‘Δ‡enje i negu

OtkriΔ‡u vam moju negu, prirodnu, autentičnu sa dozom hedonizma. Dnevna nega podrazumeva: čiΕ‘Δ‡enje, toniziranje i negu koja se postiΕΎe sa kremom koja odgovara vaΕ‘em stanju koΕΎe ( normalna, suva, dehidrirana, masna, meΕ‘ovita, zrela koΕΎa ) .

ČiΕ‘Δ‡enjem omoguΔ‡avamo koΕΎi da diΕ‘e

Krema za čiΕ‘Δ‡enje se koristi dva puta dnevno- ujutru i uveče. Lice se navlaΕΎi toplom vodom, istisne se oko 1cm kreme za čiΕ‘Δ‡enje na vlaΕΎne dlanove, protrlja kako bi se dobila kremasta emulzija, a zatim se nanosi na lice prislanjanjem dlanova najpre na čelo, obraze i bradu. Zatim se krema lagano utiskuje a ne trlja- jer nije u pitanju piling krema. Poslednji korak je ispiranje toplom a zatim hladnom vodom.

Miris je ono sto me osvaja

Tonik za lice pruΕΎa dodatnu podrΕ‘ku

Tonik za lice odrΕΎava odnos vlage i masnoΔ‡e u ravnoteΕΎi a sadrΕΎi zečju detelinu i hamamelis. KoΕΎa se nakon čiőčenja poprska ujutru i uveče. Tonik podrΕΎava regeneraciju koΕΎe, vraΔ‡a joj tonus i elastičnost a pore su manje vidljive.

KoΕΎa je u ravnoteΕΎi

ZaΕ‘titna dnevna nega i hidratacija

Kao poslednji korak dnevne nege, koristim naizmenično revitalizujuΔ‡u dnevnu kremu i kremu od dunje. Tokom proleΔ‡a i leta, moja dehidrirana koΕΎa blista uz dnevnu revitalizujuΔ‡u kremu, dok se u jesenjem i zimskom periodu, zbog predivnog mirisa odlučujem za kraljicu jeseni- njeno veličanstvo- krema od dunje. OsveΕΎava i Ε‘titi, zadrΕΎavajuΔ‡i pri tom vlagu u koΕΎi. Ako je koΕΎi potrebna podrΕ‘ka i dodatna nega, tu su Dr Hauschkine maske za lice. Moj favorit je maska za regeneraciju.

Pravo je vreme za Dr.Hauschka negu

Ne zaboravite da negujete područje oko očiju. Hidrantna dnevna krema za zonu oko oka ublaΕΎava sitne bore, ima hidrantno i revitalizujuΔ‡e dejstvo. Nanosi se nakon čiΕ‘Δ‡enja i toniziranja. Stavi se na jagodice prstiju i neΕΎnim tapkanjem nanese od unutraΕ‘njeg ugla oka ka spoljaΕ‘njem.

Lice voli prirodu

Osmeh je vaΕΎan za lepotu i zdravlje, osmehom izraΕΎavamo emocije i ulepΕ‘amo nekome dan. Zato posebno moramo negovati naΕ‘e usne, vratiti im mekoΔ‡u i ΕΎivost. NaΕ‘e usne se brzo suΕ‘e i pucaju i ponekada im je potrebna čarolija u vidu balzama ili stika za usne koji su uvek uz mene jer su pogodni za noΕ‘enje u torbi.

Čarolija za vaőe usne

Noćna nega

NoΔ‡ je vreme kada se koΕΎa odmara i regeneriΕ‘e. Tokom noΔ‡i nije joj potrebna zaΕ‘tita od spoljaΕ‘njih uticaja veΔ‡ sloboda! Sloboda da naΕ‘a koΕΎa diΕ‘e i puni se energijom. NoΔ‡ne kreme samo bi usporile proces i poremetili prirodni ritam. Tako da nakon čiΕ‘Δ‡enja i toniziranja lica moΕΎe se eventualno naneti noΔ‡ni ili regenerativni serum koji stimuliΕ‘e regeneraciju.

https://www.metropoliten.rs/proizvodi/brand/kozmetika-brand/dr-hauschka/

Nagon Ε‘to legnem u krevet i uΕ‘uΕ‘kam se, nanesem kremu za ruke koja pruΕΎa negu i zaΕ‘titu, a sobu ispuni divnim mirisima. Ugasim lampu i pustim Dr.Hauschka negu da me iznova iznenadjuje magijom koju stvara.

http://www.dr.hauschka.com

Hyde Park – magični kutak za hedoniste

Nedavno sam otkrila skriveni kutak i odlučila da ga posetim i doΕΎivim na svoj način. U pitanju je Hyde Park restoran sa predivnom baΕ‘tom. Nalazi se na Dedinju u Bulevaru Kneza Aleksandra KaraΔ‘orΔ‘eviΔ‡a br.6. Od momenta kada predjete prag, osetiΔ‡ete prijatnost.

Pogled Δ‡e vam lutati od poda do plafona, iz prostorije u prostoriju. ZaljubiΔ‡ete se u Ε‘arene tapete koje krase brojni ramovi sa slikama. U prvi mah čovek bi pomislio da zvuči kič i pretrpano, ali ne- nije! SavrΕ‘eno uklopljene vesele boje, zelena koja dominira, poznata je kao boja za odmor naΕ‘ih očiju. ImaΔ‡ete oseΔ‡aj da ste u Engleskoj, u kraljevskoj palati kada ugledate zastakljenu baΕ‘tu sa pogledom na vrt. PomisliΔ‡ete na tren da ste na čajanci ili na nekom vaΕΎnom prijemu, a opet zbuniΔ‡e vas tiΕ‘ina. O da, samo mir i tiΕ‘ina, daleko od gradske buke. Samo cvrkut ptica i miris cveΔ‡a. Pravi raj za hedoniste!

TakoΔ‘e, imaΔ‡ete oseΔ‡aj da ste doΕ‘li u obilazak galerije nesvakidaΕ‘nje lepih slika. Toliko vedrih boja, čist serotonin izvire iz njih i sam pogled na iste, izmamiΔ‡e vam osmeh, obuzeΔ‡e vas toplina i neka smirenost. Ako vam pak bude previΕ‘e tiho, a ljubitelj ste klavira, sedite i odsvirajte neΕ‘to za svoju duΕ‘u. Stari beli pijanino krasi prostorije skivenog kutka. Uvek kada ugledam neΕ‘to iz proΕ‘losti, zapitam ko je nekada sedeo i svirao za tim instrumentom i zabavljao goste u salonu.

Raj u staklu
Staklena baőta za kafe i čajanke

Sa dolaskom proleΔ‡a i prvim zracima sunca, svi volimo da odmor potraΕΎimo u nekoj baΕ‘ti. A ova je zaista posebna! Zastakljena baΕ‘ta u vrtu, sa pokretnim krovom ako nas kojim slučajem iznenadi kiΕ‘a, i pogledom od koga zastaje dah.

Zanimljiva ilustracija menija

Ako ste ljubitelj vina, imaju odličnu vinsku kartu i ponudu koja prati jelovnik. Ako ste ljubitelj kolača i doΕ‘li ste da se zasladite i to imaju. A moΕΎda samo ΕΎelite da napravite kafe pauzu ili se osveΕΎite sveΕΎe ceΔ‘enim sokom, sami ili u druΕ‘tvu drage osobe. Ako ste čak imali i loΕ‘ dan, nakon posete ovoj skrivenoj baΕ‘ti iz maΕ‘te, sigurno Δ‡e vam se popraviti raspoloΕΎenje.

Sa velikim zadovoljstvom i uživanjem prenosim vam delić atmosfere koji sam zabeležila. A vi prvom prilikom posetite i sami ovaj raj i uverite se u hedonizam koji ovo mesto nudi. Sigurna sam da nećete biti ravnoduőni!

Kao Ε‘to ste veΔ‡ navikli, u svakom postu preporučim vam knjigu sa istom tematikom. Ovoga puta sam se opredelila za knjigu “ KUΔ†A ORHIDEJA“. Čuvena pijanistkinja DΕΎulija, u detinjstvu je provodila dosta vremena u staklenoj baΕ‘ti vlastelinskog imanja Vorton park, gde su orhideje-egzotični cvetovi sa Tajlanda, koje je uzgajao njen deda cvetali i venuli sa smenom godiΕ‘njih doba… Dok se oporavlja od porodične tragedije, DΕΎulija ponovo traΕΎi utehu u Vorton parku, koji je nedavno nasledio Kit, čiji je ΕΎivot takoΔ‘e ispunjen tugom. Prilikom renoviranja kuΔ‡e, pronalaze decenijama star dnevnik i njih dvoje se upuΕ‘taju u avanturu kako bi otkrili tajnu koja je promenila sudbinu Vorton parka.

Matala na Kritu – mesto gde duh hipika i dalje ΕΎivi

Dolazak proleΔ‡a i cveΔ‡a koje je preplavilo i baΕ‘te i pijace, podsetio me je na “ DECU CVEΔ†A „, kako su ih zvali. Hipici su hedonistički omladinski pokret koji je nastao početkom 1960. u SAD-a. u Hejt EΕ‘buriju, jednom delu San Franciska. IzraΕΎavali su pobunu protiv američkog potroΕ‘ačkog druΕ‘tva, protiv rata koji je besneo u Vijetnamu i odnosio mlade ΕΎivote, protiv rasizma i bilo kakvog vida diskriminacije.Zalagali su se za slobodu, ljubav i mir. Za očuvanje prirode, proizvodnju organske hrane a pokazivali su veliko interesovanje za jogu, budizam i generalno istočnjačku filozofiju. Nisu se uklapali u tadaΕ‘nju dominantnu kulturu veΔ‡ su zastupali liberalne principe i način ΕΎivota. To su bili mladi ljudi ΕΎeljni temeljnih druΕ‘tvenih promena.Spontano su počeli da se udruΕΎuju i obrazuju komune u kojima ΕΎive po svojim pravilima. U to vreme okupljali su se revolucionarni mislioci, talentovani pisci i muzičari koji su obeleΕΎili hipi pokret. Njihova muzika bila je psihodelični rok čiji su predstavnici bili Jefferson Airplane, Grateful Dead, Janis Joplin, The Doors, Pink Floyd, DΕΎimi Hendriks, Bob Dilan , Bitlsi i drugi.Hipici su nosili dugu kosu, neformalnu odeΔ‡u, farmerke zvoncare, cvetne koΕ‘ulje, koΕΎne sandale, bedΕΎeve, perle. Nakit su pravili od drveta, vune, gline i Ε‘arenih kamenčiΔ‡a. Devojke su uglavnom imale cveΔ‡e u kosi i mahom su ΕΎiveli u prirodi.Njihov upečatljiv simbol je bilo cveΔ‡e uz obrazloΕΎenje da ono nije neprijatelj nikome. Postojale su dve vodeΔ‡e struje- jedna koja je bila politički aktivna i revolucionarna i druga koja je okrenuta duhovnosti, unutraΕ‘njoj revoluciji ali i drogama. Posle Vudstoka 1969.godine, na kome se okupilo pola miliona ljudi u okviru festivala “ LETO LJUBAVI “ ili “ 3 DANA MIRA I MUZIKE “ , koji je bio vrhunac pokreta, istovremeno dolazi i do zamora i postepenog gaΕ‘enja pokreta. Mnogi se vraΔ‡aju porodicana, umorni od hipi načina ΕΎivota, a neki se okreΔ‡u politici ili verskim sektama. Hipici napuΕ‘taju velike gradove i povlače se u unutraΕ‘njost u manjim grupama.Mirovni simbol je nastao tokom kampanje za nuklearno razoruΕΎanje UK. Letos sam imala priliku da bar malo osetim duh hipika.PlaΕΎa MatalaNa jugu Krita, nalazi se mesto Matala- plaΕΎa slobode i ljubavi, plaΕΎa hedonizma. Sa jedne strane plaΕΎe nalaze se praistorijske veΕ‘tačke peΔ‡ine koje su hipici 60-ih godina koristili kao skloniΕ‘te. Na ovoj plaΕΎi su bili jedno sa prirodom, čitave ulice ukrasili su divnim slikama, Ε‘irili su ljubav i mir i skromno ΕΎiveli u slobodi. Svake godine se na Matali organizuje festival pod sloganom “ Today is life. Tomorrow never comes “ .Na ΕΎalost, mnogi su hipike u ovom malom ribarskom mestu doΕΎiveli kao kulturoloΕ‘ki Ε‘ok, pa su ih na čelu sa grčkim episkopom proterali.Ali nisu uspeli da uniΕ‘te duh koji su hipici ostavili za sobom. Svaka uličica, svaka staza magično je oslikana. Svakim korakom budi se njihova energija, pogled vam luta na sve strane u ΕΎelji da upijete svaki detalj. I po koji hipik i dalje ΕΎivi na Matali, istim mirnim ΕΎivotom kao nekada. Uglavnom prodaju nakit koji sami prave. Ako budete leteli na ostrvo Krit, ne propustite da posetite ovu divnu plaΕΎu i doΕΎivite hipi atmosferu i dočekate zalazak sunca. Kroz slike koje slede, vam prenosim deo atmosfere i hedonizam sa Matale.Matala je jedna od neΕ‘to viΕ‘e od 400 plaΕΎa u Grčkoj koje su nagraΔ‘ene Plavom zastavom. Ova ekskluzivna ekoloΕ‘ka oznaka dodjeljuje se plaΕΎama koje nude čistoΔ‡u i sigurna područja za kupanje, a imaju stroge kriterijume koji se odnose na kvalitet vode i očuvanjem okoline.Matala ima za svakoga poneΕ‘to. Iako je postala popularna turistička destinacija, ipak zadrΕΎava Ε‘arm i karakter mirnog ribarskog mesta , započeto veΔ‡ u 20. veku, te opuΕ‘tenog načina ΕΎivota hipija 60-ih i 70-ih godina. Polovina plaΕΎe obrubljena je stablima , sa impresivnim formacijama peőčanih stena s njihovim poznatim Ε‘piljama koje se čudnim klizanjem uvlače u more, stvarajuΔ‡i jednu od najneobičnijih plaΕΎa na ostrvu .Nakon povratka sa Krita, izaΕ‘la je knjiga “ HIPI “ , čuvenog autora Paula Koelja. On u knjizi priča o mladiΔ‡u duge kose i brade iz Brazila, Paolu, koji je u potrazi za smislom ΕΎivota. On putuje kroz Boliviju, Peru, Argentinu i stiΕΎe u Amsterdam gde zatiče grupu mladih ljudi koji meditiraju, nose Ε‘arenu odeΔ‡u, igraju uz muziku i pričaju o slobodi. U Amsterdamu upoznaje HolanΔ‘anku Karlu i postaju saputnici na čuvenom hodočaΕ‘Δ‡u hipika u Nepal.Preporučujem da obavezno pogledate i kultni film tj.mjuzikl “ KOSA „. Ovaj film govori o seoskom dečaku koji je regrutovan za rat u Vijetnamu i na putu sreΔ‡e Hipije i postaje dobar prijatelj sa njima…UΕΎivajte u čitanju i Ε‘to bi hipici rekli- Vodite ljubav a ne rat!Srdačno vaΕ‘a, Bojana

Čajanka nekada i sada

Istorija čaja

Istorija čaja vodi nas daleko u proΕ‘lost, na Daleki Istok do legende o kineskom caru. Prema legendi, čaj je otkrio car Ε en Nong koji je vladao u vreme “ Pet vladara“. Prilikom jednog putovanja seo je ispod drveta gde je zagrevao vodu a par listova je palo sa drveta i upalo u toplu vodu dajuΔ‡i joj karaktetističnu boju i miris.

Zeleni čaj
Žene koje beru čaj

Prema drugoj legendi, smatra se da je liΕ‘Δ‡e sa obliΕΎnje biljke palo u vodu, i da je u pitanju kamilica. Zatim je probao taj napitak prijatnog ukusa i tako je počeo da se priprema čaj. Ovo je samo jedna od brojnih legendi o istoriji čaja koji je danas izuzetno popularan u Rusiji, Turskoj, Indiji, Velikoj Britaniji, Kini, Japanu i mnogim drugim zemljama u kojima postoji kultura ispijanja čaja. U Japanu postoje čajne Ε‘kole gde se uče veΕ‘tine pripremanja i posluΕΎivanja čaja.

Za Kineze je čaj simbol ΕΎivota. Pije se da bi se utiΕ‘ala buka sveta koja ometa misao. Umetnost pripremanja čaja nazivaju Cha dao. U Pekingu se, Ε‘oljica čaja koju vam pruΕΎa domaΔ‡in, prihvata obema rukama i tako izraΕΎava zahvalnost. U nekim krajevima Kine se gost koji primi čaj zahvali tako Ε‘to tri puta udari u sto.

Čajanke

Tradiciju ispijanja čaja u 5 sati popodne uvodi Ana, vojvotkinja od Bedforda u Engleskoj. Čajanke su u početku podrazumevale čaj i posluΕΎenje -sendviče, kolače a kasnije u 19.veku počinju da se pretvaraju u izdaΕ‘ne obroke čime su domaΔ‡ini isticali svoj status. Englezi u čaj dodaju kockice Ε‘eΔ‡era ili mleko, a vrlo retko isečeni komad limuna, Ε‘to Japanci i Kinezi smatraju svetogrΔ‘em prema ovom piΔ‡u.

Čajanka u prirodi

Čaj je zaista veličanstveni napitak! Ujutru nam budi inpiracije i kreativnost, osvežava duh i telo. Uveče nas opuőta pred spavanje, zimi nas greje i otklanja loőe raspoloženje. Uz zvuke klasične ili jazz muzike u pozadini čak i ispijanje čaja u domu dobija posebnu notu.

Čajanka nekada

Čak i danas kraljica Elizabeta II prireΔ‘uje čajanke u baΕ‘ti Bekingemske palate gde uz prijatne razgovore ugosti viΕ‘e stotina gostiju. A sat vremena kasnije, povlači se u svoje odaje uz pratnju himne.

Na čajanku se stiΕΎe na vreme. Ne previΕ‘e rano a ni sa zakaΕ‘njenjem, jer oba postupka mogu uvrediti domaΔ‡ina. Trudite se da zapamtite imena ljudi sa kojima ispijate čaj i nikada ne diskutujte o politici. DrΕΎite se laganih tema. Ako u čaj dodajete Ε‘eΔ‡er, uvek koristite sopstvenu kaΕ‘ičicu da promeΕ‘ate. Kada zavrΕ‘ite, kaΕ‘ičicu spustite na tanjiriΔ‡.

Ako su vam uz čaj posluΕΎeni kolačici, prelomite ih na pola, dΕΎem prvo kaΕ‘ikom stavite na svoj tanjiriΔ‡ a zatim ga nanosite noΕΎem. Na tanjir nikada ne stavljajte previΕ‘e hrane jer se smatra nepristojnim. Dozvoljeni broj je tri. Salvetu stavite na kolena, nikako oko vrata. Usta briΕ‘ite papirnim salvetama jer nije lepo ostavljati tragove karmina. Čaj se ispija elegantnim pokretima sa blago podignutim malim prstom, bez srkanja.

Dame, obucite se lepo. Haljine, suknje i koΕ‘ulje, stavite neku ogrlicu, minΔ‘uΕ‘e. NeΕΎno se naΕ‘minkajte i osmehujte.

Pribor za čajanku

NajpoΕΎeljnije je koristiti porcelanski pribor, osim toga od keramike, gline ili gvoΕΎΔ‘a. Osnovni pribor za čaj su: čajnik, cediljka, mali bokal za mleko, kaΕ‘ičica za meΕ‘anje, posuda za Ε‘eΔ‡er i Ε‘olja za čaj. KaΕΎu da prilikom pripreme čaja, uvek treba staviti jednu kaΕ‘iku viΕ‘e nego Ε‘to ima osoba. To je specijalna kaΕ‘ika za čajnik. I najvaΕΎniji deo je dobro raspoloΕΎenje.

Ako volite da putujete i pravi ste hedonista kao ja, pridružite se maloj őkoli čaja koja vas vodi na put oko sveta. Dopustite da odete u Južnu Ameriku sa őoljicom Mate čaja. Skoknite do Kine, prestonice čaja i istražite regiju Yunnan u potrazi za najkvalitetnijim listovima čaja dok ispijate Pu Erh čaj. Upoznajte čarobnu kombinaciju bambusa, jasmina i hrizanteme. Izgubite se u poljima cimeta i kurkume u Indiji dok u ruci držite Ayurvedic čaj. Otplovite do majke Afrike sa omiljenom kombinacijom Rooibos čaja. I za kraj, zamislite treőnjino drvo u cvetu ispod planine Fiji dok u ruci držite zeleni čaj a oko vas su rasuti origami papiri.

Kada pričam o čajevima i čajankama, ne mogu da ne spomenem ludu čajanku iz svima nam poznatog vrtnog filma β€œ ALISA U ZEMLJI ČUDA β€œ.

Alisa u zemlji čuda i luda čajanka

Osim ove čajdΕΎinice, imala sam jedinsvenu priliku da prisustvujem čajanci koja se odΕΎala u Domu Jevrema GrujiΔ‡a u prisustvu divne Branislave AntoviΔ‡ koja je bila naΕ‘ domaΔ‡in. Nekoliko divnih i nasmejanih ΕΎena, uΕΎivalo je u stručno voΔ‘enoj izloΕΎbi slika naΕ‘e poznate slikarke iz PoΕΎarevca- Milene PavloviΔ‡ Barili. Čajanka je bila začinjena ΕΎenskim pričama i ukusnom tortom kraljice Natalije. IzloΕΎbu moΕΎete posetiti do 31.Marta i uΕΎivati u portretima, ilustracijama i Ε‘oljici čaja.

Predivna osoba, čovek, domaΔ‡ica Branislava AntoviΔ‡
U domu Jevrema Grujića

Dok ispijate omiljenu Ε‘oljicu čaja, preporučujem da vam druΕ‘tvo pravi knjiga “ KΔ‡i plantaΕΎera čaja “ . Radnja se odvija izmedju dve zemlje čaja, Indije i Engleske u periodu pre i za vreme Prvog svetkog rata. Zanimljiv kontrast istorije ove dve zemlje, ljubav koja se raΔ‘a, porodična plantaΕΎa i rivalstvo zadovoljiΔ‡e ukus mnogih čitalaca. Bujna indijska brda Asame usled tamnih oblaka rata, zameniΔ‡e Engleska u kojoj dve sestre pronalaze utehu kod rodbine nakon očeve smrti. Borba sa siromaΕ‘tvom, ljubomornim ljudima i stradanjima koje rat donosi, oteΕΎaΔ‡e Klarisin san da otvori svoju čajdΕΎinicu.

Srdačno, vaőa Bojana

NAPOMENA : Tekst se ne moΕΎe koristiti bez saglasnosti.