Kada spomenete šešir, ovo je slika koju momentalno stvorim pred očima. Retro je moja velika ljubav. Često patim jer nisam imala priliku da živim u tom vremenu. Ali je pravilo pokazalo da se moda stalno vraća, pa ko zna možda budem imala prilike da doživim duh tog vremena. Zato često biram i gledam filmove koji obrađuju tematiku tog doba.


Jedan od najstarijih šešira, za koji postoje saznanja, nosio je čovek po nadimaku Ötzi, još u bronzanom dobu. Njegovo telo uključujući i šešir, pronađeno je u ledu u planinama između Austrije i Italije. Pretpostavlja se da je živeo u okolini tih planina 3.300 godina pre nove ere, a njegov šešir je bio napravljen od medveđe kože i krzna i imao je remen od kože na bradi kako šešir ne bi spadao sa glave po vetrovitom vremenu.
Šeširdžijski zanat u Srbiji, zasnovan je sredinom 19.veka u Beogradu. Prva modistkinja, koja je dosla u Beograd iz Novog sada 1848.godine, bila je Persida Milošević. Ona je u svom salonu u Beogradu izrađivala šišire od svile i slame po “ bečkom ukusu „. Kasnijih godina, u našem glavnom gradu a i šire, počinju da niču nove modističke radnje. Jedna od tih je i šeširdžinica Ercegovac, koju sam posetila i napravila sjajne fotografije u želji da podsetim na lepotu nošenja šešira. Zanatska radnja Ercegovac, neguje tradiciju izrade šešira jos od davne 1927.godine!👒 Njen osnivač je Vojislav Ercegovac, koji nakon Prvog Svetskog rata dolazi u Beograd, prvobitno radeći kao trgovački putnik, a zatim 1.Avgusta 1927.godine otvara sopstvenu radnju za izradu ženskih šešira. Moda i oblici šešira su se menjali tokom vremena, ali je zadržan kvalitet i prepoznatljivo ime.







U ovoj divnoj zanatskoj radnji naići ćete na ljubazno osoblje uz čiju pomoć ćete najlakše odabrati model koji vam pristaje. A takodje možete poručiti ili čak i sami dizajnirati šešir po vašoj meri i prilici.
U mom rodnom gradu Zrenjaninu, bila je otvorena jedina fabrika šešira na prostorima stare Jugoslavije pod nazivom “ Begej“ . Njeni začetnici su braća Dragan, koji su 1919.godine očevu radionicu iz Melenaca preselili u Zrenjanin.
Šešire su kreirali umetnici i dizajneri mode ali i mnoge uticajne žene su kroz istoriju diktirale modu.
Nekada je bilo nezamislivo pojaviti se bez šešira na glavi, bilo da su u pitanju pozorišta, balovi, prijemi, opera, pa čak i na konjskim trkama, tokom teniskih mečeva a nosili su ih i lovci ukrašene perom fazana ili pauna. Šešir mora da zadovolji proporcije i naravno biti u skladu sa prilikom za koju je namenjen, odećom, tašnom, rukavicama.





Ne mogu pričati o šeširima a da ne spomenem čuvenu Gabrijel Coco Chanel koja je svoju karijeru u svetu mode započela upravo kreiranjem šešira, koji su bili nezaobilazni modni detalj žena a kreirala ih je za sve važne žene u Francuskoj, što ju je veoma brzo i proslavilo.
Neki modeli postali su večiti! Svi se sećamo čuvene Dzeki Kenedi i jednostavna “ toka “ koja je bila njen zaštitni znak.
Čuvene francuske beretke i danas ne izlaze iz mode.
Nakon kupovine, žene su svoje šešire nosile u ovim divnim kutijama i čuvale ih za specijalne prilike.

Divnom modnom detalju- šeširima, posvećen je i jedan događaj u Beogradu. Tokom letnjeg perioda, u boemskoj četvrti, Sakadarliji, održava se defile šešira a žiri bira najlepše iz nekoliko kategorija-damski, etno, dečiji i najlepši par šešira.
Šeširi su se nosili i na dvorovima, na čajankama, na poljima kako bi se ljudi zaštitili od letnje žege. Na hipodromu, dok su gledali trke konja. I tada se uvek seti Džulije Roberts u filmu LEPA ŽENA, kada je dominirala u raznim prilikama sa svojim šeširima. Žena sa šeširom nikada nije sama…



Dok sam pisala tekst o šeširima, pažnju mi je privukla naslovna strana knjige – KRISTIJAN. Radnja se dešava u Parizu, gde Koper Rajli upoznaje prjatnog sredovečnog dizajnera, nezainteresovanog za slavu u uspeh. Njegovo ime je Kristijan Dior. Svesna njegove genijalnosti, ona ga nagovara da započne karijeru koja će ga lansirati do zvezda .

Srdačno vaša, Bojana
NAPOMENA:Tekst se ne može koristiti bez saglasnosti.
Dobar dan gospodjo Bojana,
Vi ste pisali predivan izvjestaj o sesirima kojeg sam sa velikim zadovoljstvom citala.
Potreban mi je od Vas jedan savjet:
– Moja mama ( Rajkovic Mirjana) je 1941- 1945 u tome periodu u Beogradu ucila zanat „ Modistica“ posto su njeni roditelji imali u Brckom modne salone i mama je tako isla taj pur mode.
– Da li me mozete posavjetovati kako traziti u Beogradu taj modisticki Salon iz toga vremena gdje bih mogla doci tih podataka o dokazu da je moja mama tudje modisticki zanat ucila.
Moja je mama na zulost vec umrla a ja pravim arhivu moje porodice te sakupljam sve podatke.
Po pricanju moje mame, modisticki Salon zanata je bilo u blizini Dedinje i taj Salon je radio i za kraljevsku kucu.
Mnogo srdacnih pozdrava
Sadija
Sviđa mi seSviđa mi se
Jaoj tek sada vidim komentar! Moze biti da je ili bas ovaj o kome sam pisala ili mozda Rade sesiri? Probajte in naci na Google i pisite im. 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se
Dobro veče i izvinjavam se što tek sada vidim vaš komentar!😏 Pisala sam u jednoj grupi koja se zove Bio jednom jedan Beograd, možda neko odgovori. Želim vam puno sreće! Ako saznam, javljam! 🥰
https://www.facebook.com/groups/biojednomjedanbeograd/?ref=share
Sviđa mi seSviđa mi se